Prosječna plata u prosvjeti iznosi 490, a u državnoj upravi 593 eura, ukazao je predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević, ističući da bi prosjek zarada u javnom sektoru trebalo da bude izjednačen sa zaradama u prosvjeti. On je ocijenio da država nedovoljno ulaže u obrazovni sistem.
U intervjuu za PR centar je kazao da je zakonska obaveza da se Granski kolektivni ugovor za oblast prosvjete uskladi sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
– Koeficijenti u Granskom kolektivnom ugovoru za prosvjetu su manji nego što je predvidio ovaj zakon. Dogovor je da komisije počnu sa radom krajem avgusta i početkom septembra. Obavijestili smo i premijera da je vrijeme da se koeficijenti usklade i da prosvjetni radnici, koji imaju platu ispod prosjeka na nivou države, za početak budu na nivou svih zarada u javnom sektoru. Naš prvi cilj je da plata bude malo iznad tog prosjeka, a to ćemo uspjeti usklađivanjem kolektivnog ugovora – precizirao je Pavićević.
Kako je rekao, dugoročni cilj je da se prosjek zarada u javnom sektoru izjednači sa zaradama u prosvjeti.
– Ako kažemo da je trenutno prosječna zarada u prosvjeti 490 eura, a u državnoj upravi 593 eura, predstoji nam obimniji posao i mnogo rada Sindikata da se približimo. Smatramo da u obrazovanju, kao jednoj od najznačajnijih djelatnosti u svakoj državi, moramo imati plate bar na nivou prosječne zarade u javnoj upravi. Ulaganje u obrazovanje je investiranje, a ne trošak, kako to neko želi da predstavi – ocjenjuje Pavićević.
Govoreći o ispunjavanju normi, Pavićević je upozorio da su posebno ugroženi profesori koji predaju opšteobrazovne predmete – istoriju, geografiju, strane jezike, a posebno francuski i ruski. Prema njegovim riječima, položaj prosvjetnih radnika u Crnoj Gori nije na nivou na kojem bi trebalo da bude.
– Sama činjenica da su plate ispod prosječne zarade u Crnoj Gori dovoljno govori o njihovom ekonomskom položaju. Problem koji prati zaposlene u prosvjeti je i neriješeno stambeno pitanje. Veliki broj naših kolega putuje do udaljenih škola, gdje nije riješen prevoz, nema infarstrukture. I dalje smo robovi da u svakom selu mora biti škola, makar tu bilo jedno dijete i to stvara velike probleme našim kolegama – objasnio je Pavićević.
On je naveo da je velika razlika između južnog, središnjeg i sjevernog dijela Crne Gore i da, kako je dodao, iako se dosta radi na opremanju, postoje škole, koje nemaju uslove kakvi bi trebalo da budu u 21. vijeku.
Pavićević je kazao da je u osnovnim školama sedmična norma časova sa 20 smanjena na 18, dok je u srednjim školama ostala sedmična norma od 20 časova.
– Jedan od naših zahtjeva ministarstvu je da se obezbijedi ravnopravan tretman profesora u srednjim školama i kolega u osnovnim – kazao je Pavićević.
A.O.